Arhitektura i znamenosti grada Osijeka

22. listopada 2011. objavio Admin 0 Graditeljstvo

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj. Smješten je u ravnici na desnoj obali rijeke Drave između 16-og i 24-og kilometra od ušća u Dunav. Najveći je grad u Slavoniji, četvrti po veličini grad u Hrvatskoj te sjedište Osječko-baranjske županije. Grad je industrijsko, upravno, sudsko i kulturno središte.

Osijek se sastoji od starog grada, Tvrđe, izgrađenog većinom u 18. stoljeću, zatim Gornjeg grada, Donjeg grada i Novog grada (s naseljima Jug I i Jug II) ,Cvjetno naselje te Retfale i Industrijske četvrti. Osijek je grad s puno zelenila; na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².

Osječka Tvrđa

Tvrđa je povijesna jezgra Osijeka, ostatak nekadašnje osječke tvrđave koji je postupno prerastao u gradski prostor. Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine, kao sjedište generalata i važnu obrambenu točku jugoistočnog dijela carstva.

Središnji trg u Tvrđi je Trg sv. Trojstva na kojemu se ističu barokne zgrade. Najznačajnija je palača Slavonske Generalkomande, zdanje podignuto za sjedište generalata i Zemaljsku upravu Slavonije. Nije poznat arhitekt ove građevine, ali se zna da je građena po nalogu kneza Eugena Savojskog od 1724. do 1726. godine. Zgrada je izvorno imala arkade s toskanskim stupovima u dvorištu, a ističe se velebnim pročeljem s portalom koji nose atlanti, monumentalnom vežom i stubištima po uzoru na bečke barokne palače. Zanimljivo je da je drugi kat zgrade nadograđen naknadno 1765. godine, ali je oblikovanje ponovljeno kao na donjim etažama. S lijeve strane trga je zgrada Glavne straže (danas Arheološki muzej), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada Gradskog magistrata iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas Muzej Slavonije. Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. stoljeća, među kojima se naročito ističe kuća Plemić (Franjevačka 5), s pročeljem u motivima rokajnih školjki, u duhu rokokoa.

Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se Kužni pil, odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729.-1730. godine Marija Ana Petraš, supruga zapovjednika osječke tvrđave, o čemu svjedoči natpis na postolju. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Pil je obnovljen 1784. godine, kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv. Katarina, sv. Marija Bezgrešnog Začeća, sv. Ivan Nepomuk i sv. Josip), za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu.

Gornji grad

Gornji grad je urbano središte Osijeka. Ondje je glavni gradski trg trokutastog oblika - Trg Ante Starčevića. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pa ga karakterizira arhitektura historicizma.

Najistaknutija građevina na trgu je župna crkva sv. Petra i Pavla. Crkva je građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Izgrađena je na mjestu stare istoimene gornjogradske crkve s tornjem visokim 90 metara i tri lađe. Ukupna površina crkve je 1.062 m2.

U blizini je neoklasicistička Palača županije (1834.-1846., arhitekt N. Hild), te Hrvatsko narodno kazalište s elementima pseudomaurske arhitekture. Hrvatsko narodno kazalište je izgradilo Dioničko društvo za gradnju kazališta i kasina 1866. Godine i to kao zgradu kazališta i kasina. Tek od 1907. pa do danas djeluje kao Hrvatsko narodno kazalište.

Od baroknih građevina može se istaknuti kapucinski samostan (1706.-10.) s crkvom sv. Jakova (1723.-27.), te manja crkva sv. Roka, kojoj je naknadno početkom 19. stoljeća dodan pročelni zvonik. Crkva sv. Roka je podignuta 1740 godine je u znak zahvalnosti što su građani ostali pošteđeni od epidemije kuge.

Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom secesije. U tom je pogledu značajna Europska avenija, reprezentativni bulevar nanizan raskošnim secesijskim zdanjima podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća. Od zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je Kino Urania, djelo arhitekata Viktora Axmanna iz 1912. Godine, zgrada pošte iz iste godine, te Gradska i sveučilšna knižnica iz 1906 godine s kojom i počinje osječki reprezentativni secesijski niz. Gradska i sveučilšna knižnica je visoka jednokatna uglovnica, a napravljena je kao vjenčani dar Gillmingovoj kćeri Matildi. Projekt kuće izradio je bečki arhitekt Gotthilf.

A najljepši objekt cijele moderne arhitekture u Osijeku iz 1939 je Kino Europa. Napravljen je prema nacrtu osječkog arhitekta Ljudevita Pelzera i predstavlja u cjelini vrhunsko djelo hrvatske arhitekture.

Donji grad

Donji grad obuhvaća velik zapadni dio Osijeka. Iako je začet u ranije vrijeme, obilježila ga je arhitektura 19. stoljeća. Značajna je barokna crkva sv. Ane sa zvonikom bogato raščlanjenim stupovima na svakoj etaži. Tu je i kuća kotlara Kragujevića, lijep primjer malograđanske prizemnice s arkadama iz 18. stoljeća. Na istom trgu nalazi se kapela sv. Roka (1742.-44.) i barokni kip Blažene Djevice Marije (1757.)

Ostale znamenosti grada Osijeka

PAMPAS
Višenamjenski objekt streljane za gađanje malokalibarskim oružjem i vojničkom puškom izgrađen je na Pampasu 1984. godine. Danas je prostor na kojem se održavaju i osječki sajmovi.

MAUZOLEJ OBITELJI PEJAČEVIĆ I GROBLJE
Mauzolej je oktogonalna građevina sagrađena 1891. u historicističkom stilu s mansardnom kupolom obloženom limenim pločama.

DVORAC GROFOVA PEJAČEVIĆ
Dvorac je građen u tzv. Napoleonovom razdoblju od 1796. do 1801. u sklopu baroknog klasicizma. (Danas je u zapadnom, manjem, dijelu Družba Marijinih sestara od čudotvorne medaljice, a u većem dijelu Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Opće bolnice).

Vezani članci: Osječka Tvrđa