Novih sedam svjetskih čuda

11. listopada 2011. objavio Admin 0 Arhitektura

Više od sto milijuna ljudi diljem svijeta izabralo je novih sedam svjetskih čuda glasujući putem interneta i SMS poruka...

7.7.2007.g. u Lisabonu proglašeno je novih sedam svjetskih čuda prema rezultatima glasanja gotovo 100 milijuna ljudi, a to su: Chichén Itzá u Meksiku, Kip Isusa Iskupitelja u Rio de Janeiru, Veliki kineski zid, Machu Picchu u Peruu, Petra u Jordanu, Koloseum u Rimu i Taj Mahal u Indiji. Među ostalim nominiranim znamenitostima bili su Eiffelov toranj, Kip slobode, Akropola, Kremlj, Opera u Sydneyu, Angkor, skulpture na Uskršnjem otoku, Aja Sofija, hram Kijomizu, dvorac Neuschwanstein, Stonehenge, Timbuktu.

Tako sad uz sedam svjetskih čuda koje su izabrali grčki povijesničari, piramide u Gizi, babilonski Viseći vrtovi, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Mauzolej u Halikarnasu, Kolos s Rodosa i svjetionik u Aleksandriji, imamo i sedam novih svjetskih čuda. Od starih sedam svjetskih čuda do danas su ostale čitave samo piramide.

Priliku za glasanje za nova čuda imali smo svi od 1.1.2006.g. kada je izabran 21 finalist izbora. Kandidati za novo svjetsko čudo su trebali zadovoljiti prvenstveno uvjete da se radi o djelu ljudskih ruku, da su izgrađena do 2000. godine i dobro očuvana.
 

Veliki kineski zid (Kina)

Veliki kineski zid je je najveća građevina na svijetu koju je čovjek napravio, koja se može vidjeti i iz svemira. Sagrađen je kako bi branio Kinu od navala Huna, Mongola, Turaka i ostalih nomadskih naroda. Granjda zida datira iz iz 7.st.pr.Kr. do 4.st.pr.Kr.. Zid je dug 6.693 kilometra i proteže se od istoka prema zapadu. Visina zida varira od 10 do 16 metara. Kineski zid je građen od kamena, cigle i zemlje i najveći je odbrambeni objekat na svijetu.

Danas je Kineski zid najveća turistička atrakcija u Kini koju posjećuju turisti iz cijeloga svijeta.

Petra (Jordan)

Drevni grad Petra nalazi se na jugozapadu Jordana, na rubu arapske pustinje, a bio je veličanstveni glavni grad arapskog kraljevstva Nabatejaca i središte trgovine karavana. Sagrađena je u periodu od 9.g.pr.Kr do 40 g.n.Kr., a poznata je po vodenim tunelima i brojnim kamenim građevinama isklesanim u stijeni, od kojih je najpoznatiji samostan Ad-Dayr.

Kip Krista Otkupitelja (Brazil)

Kip Krista Iskupitelja nalazi se na brdu Corcovado iznad Rio de Janeira i visok je 38 metara. Kip težak preko 1.000 tona dizajnirao je Brazilac Heitor da Silva Costa, a napravio ga je Francuz poljskog porijekla Paul Landowski. Dijelovi su se izrađivali u Francuskoj počevši od 1926.g. i slali u Brazil, a dovršen je 12.10.1931.g. Postao je simbol grada i topline brazilskog naroda koji dočekuje posjetitelje širom otvorenih ruku.

Machu Picchu (Peru)

Inke su u 15. stoljeću po naredbi cara Pachacútec sagradili grad u oblacima na planini Machu Picchu (“stara planina”). Ogromni zidovi, palače, hramovi i građevine nalaze se na visini od 2.350 m. Nakon što su Španjolci pokorili Inke, grad je ostao izgubljen više od 3 stoljeća, sve dok ga 1911.g. nije ponovno otkrio Hiram Bingham. Do danas ostaje tajna kako su ogromni kameni blokovi savršeno izrezani u kamenolomima i preneseni na mjesto gradnje, jer u to vrijeme Inke nisu poznavale kotač, ni željezno oruđe.

Chichén Itzá (Meksiko)

Najpoznatiji grad Maya, Chichén Itzá bio je političko, ekonomsko i vjersko središte civilizacije Maya. Izgrađen je na platformi od 55,5 metara širokom pravokutniku visine od 24 metra. Zanimljivo je to što svaka od 4 strane broji 91 korak što znači da postoji po jedan korak na njoj za svaki dan u godini od 365 dana.

Ova stepenasta piramida, okružena hramovima napravljena je prema solarnom kaledaru – postavljena je tako da u vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija sjene koje se pružaju izgledaju kao zmija koja se penje stepenicama, slično izrezbarenoj zmiji na vrhu piramide. Unutar piramide se na postolju od žada nalazi tron crvenog jaguara.

Koloseum (Italija)

Ogromni amfiteatar u centru Rima otvorio je 80 g.n.Kr. car Titus ceremonijom igara koje su trajale 100 dana. Kolosej je sa svojih 50.000 mjesta uvelike utjecao na dizajn modernih sportskih stadiona. Taj amfiteatar bio je arena u kojoj su se borile tisuće gladijatora na smrt, kršćani su bacani lavovima. da bi na taj način uveseljavali gledatelje. Arena je utjecala na dizajn modernih stadiona.

Taj Mahal (Indija)

Taj Mahal, prekrasan mauzolej od bijelog mramora, spomenik je ljubavi i strasti. Dao ga je izraditi Šah Jahan između 1632.g. i 1654.g. za svoju najdražu ženu Mumtaz Mahal, koja je umrla pri porodu. Mauzolej je izuzetan primjer arhitekture, a kombinacija je indijskog, perzijskog i islamskog stila te predstavlja biser muslimanske umjetnosti u Indiji.

Zašto je izabrano sedam novih svjetskih čuda?

Prije dvije tisuće godina grčki je graditelj Filon u sedam svjetskih čuda je uvrstio Semiramidine viseće vrtove u Babilonu, Kolos na Rodosu, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Svjetionik u Aleksandriji, Mauzolej u Halikarnasu te Velike piramide u Gizi, jedino od sedam izvornih svjetskih čuda koje je ostalo očuvano i za današnje generacije.

Upravo je činjenica da danas postoji još samo jedno od svjetskih čuda potaknula švicarskog umjetnika i muzeologa Bernarda Webera da pokrene Izbor za sedam novih svjetskih čuda. Weber je tu inicijativu pokrenuo još 1999. godine, a cilj te akcije je bio "stvoriti sedam novih simbola jedinstva cijelog svijeta". Također, akcijom se željela postići i veća zaštita naslijeđa arhitektonskog i graditeljskog umijeća čovječanstva.

Novih sedam svjetskih čuda biralo se između 20 finalista - Akropola (Grčka), Alhambra (Španjolska), Aja Sofija (Turska), Angkor (Kambodža), Chichen Itza (Meksiko), Eiffelov toranj (Francuska), Hram Kiyomizu (Japan), Kremlj i Katedrala svetog Vasilija (Rusija), Kip Krista Otkupitelja (Brazil), Koloseum (Italija), Machu Picchu (Peru), Dvorac Neuschwanstein (Njemačka), Petra (Jordan), Kip Slobode (SAD), Stonehenge (Velika Britanija), Sydney Opera House (Australija), Taj Mahal (Indija), Timbuktu (Mali), Kipovi na Uskršnjem otoku (Čile) i Veliki kineski zid (Kina). Finaliste je odabrao žiri sastavljen od sedam međunarodno poznatih arhitekata, pod predsjedanjem bivšeg glavnog direktora UNESCO-a Federica Mayora Zaragoze.

Izbor je otvoren u Geneva a za finaliste se moglo glasati putem internetske stranice New7Wonders.Com ili putem SMS poruka a na natječaj se odazvalo oko 70 milijuna ljudi iz cijeloga svijeta. Iako je između 77 nominiranih građevina iz cijelog svijeta, koje je odabralo više od 20 milijuna korisnika interneta, bio izabran 21 finalist, piramide iz Gize maknute su iz izbora nakon što je 3. lipnja to zatražio Zahi Hawass, direktor egipatskog Ureda za zaštitu antikviteta, te se na popisu našle samo kao kandidat s "počasnom nominacijom".

Vezani članci: Sedam svjetskih čuda Antike