Prilikom postavljanja pločica površina treba biti čista i na njoj ne smije biti ostataka ulja, boje i slično. Sve neravnine na površini se moraju ispraviti. Površina treba biti kompletno suha i poravnata da se osigura idealno poravnavanje svih pločica
Prije nego što se odlučite za postavljanje pločica napravite plan. Postavite odgovarajuće radno svjetlo da možete idealno ravnati, poravnavati, uskladiti tonove itd. Planirajte postavljanje pločica tako da ih najprije složite na pod.
Pokušajte umetnuti male izrezane komade iza vrata, ispod nepomičnih dijelova namještaja itd. Ako planirate postavljanje pločica na zid, isprobajte to "skicom" na podu. Napravite plan mjesta spajanja pločica. Zapamtite da trebate ostaviti spojeve na svakih 40 kvadrata ili svakih 8 dužnih metara Litoceramika pločica.
Za postavljanje pločica koristite ljepila tipa C1. Pažljivo sijedite upute proizvođača o količini i vrsti žbuke ili ljepila i nemojte ostavljati prazne prostore ispod pločica.
Proizvod se izravno spaja, bez spojnih elemenata koji se stavljaju između pločica. Ipak, preporučuje se ostaviti malen razmak od 2-3 mm između pločica koji ćete kasnije fugirati. U tu svrhu se može koristiti sredstvo za fugiranje, pri čemu trebate odabrati i odgovarajuću boju koja će odgovarati boji pločica. Popunite razmake između pločica tako da pločice ostanu potpuno i u cijelosti čiste, u skladu s uputama proizvođača.
Litoceramika je polirani i finalno obrađen prirodni kamen. Stoga ga treba adekvatno zaštititi kartonom da ih radnici ne oštete prilikom vučenja teških uređaja, aparata i slično dok se obavljaju završni radovi u prostoriji.
Kada se radovi do kraja obave, očistite pločice vlažnom krpom ili odgovarajućim neutralnim sredstvom za pranje. Ako pažljivo slijedite navedene upute, uživat ćete u eleganciji i ljepoti koju može pružiti samo prirodan kamen.
Temeljno ispitivanje
Rezultati ispitivanja između pločica od punog sastava mramora i pločica od kompozitnog sastava - Litokeramika (komparativna analiza) pokazala su da se vučna sila kod čistog mramora lomi u donjem dijelu, jer mu je u tom dijelu manja otpornost na vučnu silu (120kg/cm2), nego što mu je otpornost na kompresiju na gornjem dijelu ploče.
Ta je otpornost povećana za cca dvostruko kod Litokeramike, jer glina štiti donji dio mramora s obzirom da je postojanija na vučnu silu (200 kg/cm2), dok je u gornjem dijelu mramor otporniji na kompresiju od gline, tj. glina je dvostruko fleksibilnija-elastičnija i kod pritiska se ''prepušta''. Mramor je aktivan kod kompresije (gornji sloj), a glina kod vučne sile.
Akustična (komora bez odjeka) i termografska (termograf 1.stupnja) testiranja ne pokazuju razlike između materijala.
Litokeramika se pokazala u svim slučajevima bolja od najboljeg ponašanja mramora.
Pored toga za istaknut su između ostalih i sljedeća komparativna ispitivanja između pločica od Litokeramike i pločica od ''punog''mramora istih dimenzija:
-granične čvrstoće pod koncentriranim opterećenjima na sredini ploče od 900 kp na devet centralnih vrhova (9x100) i s opterećenjem na jednom uglu od 100 kp ne postoje razlike u ponašanju između ploča
-dokazivanje da se maksimalna vlačna čvrstoća - maksimalno naprezanje, bitno ne mijenja promjenom dimenzija pločice
-znatno veće normalno udarno opterećenje
-ispitivanje adheziva spoja ploha mramora i gline na starenje potvrđuju, da i nakon 15 ciklusa promjena temperature od 50C do - 20C , te kasnijem podvrgavanju po normi UNE EN 1348-1999-A-1 nakon uzastopnih testova vlačne čvrstoće nije došlo niti u jednom slučaju do promjena adheziva (AIDICO testiranja)
-sile koje dovode do loma čisto mramorne ploče u kompresijskom stroju su znatno manje, zbog prirodnih naprsnuća, dok ta naprsnuća nemaju nikakav umanjujući efekt na otpornost kod Litokeramike, gdje je mramorna ploča čvrsto vezana za keramičku ploču.